Utjecaj nečistoća na postojanost obloga

Nečistoće na vanjskim i unutarnjim površinama stambenog i poslovnog objekta dovode do raznih oštećenja. Redovnim čišćenjem nečistoća sprječavaju se oštećenja koja mogu biti vrlo velika a njihova sanacija jako skupa.

Takve opasne nečistoće su alge, gljivice, lišajevi i mahovina koji se hrane iz obloge, ulaze u nju, zadržavaju vlagu i uzrokuju podizanje te prodor ispod obloge a zatim ispadanje obloga.
Takve površine su zidne i podne obloge poput kamena, tlakavci, razni betonske obloge, keramičke obloge, krovni crijep, šindra, razne drvene obloge i cijeli niz obloga iz raznih materijala.

Vanjske nečistoće

Na vanjskim površinama stambenih objekata najčešće se skupljaju krute čestice iz zraka, otpalo lišće, pelud drveća, ptičji izmet i organizmi kao što su alge, lišajevi i mahovine. Krute čestice koje se nalaze u zraku sadrže čestice prašine, ali i teške metale koji u zrak dolaze izgaranjem krutih goriva. Koncentracija krutih čestica veća je u urbanim, industrijskim i prometnim središtima.

Lišajevi

Lišajevi su složeni organizmi sastavljeni od hifa gljiva i algi. Koloniziraju se na raznim materijalima a najčešće na drvenim i kamenim površinama te raznim vrstama pokrova. Ti dugoživući organizmi nemaju svojstvo periodičnog odbacivanja svojih dijelova kao što biljke odbacuju lišće pa se nakon pojave na površinama dugotrajno zadržavaju i rastu.
Uz zrnate, folijarne i grmaste lišajeve korasti lišajevi su najpostojaniji jer tvore prepoznatljivu koru i njihovo je uklanjanje najzahtjevnije.
Redovnim čišćenjem sprječava se njihovo širenje. Kvalitetnom zaštitom površina impregnacijom olakšava se uklanjanje lišajeva koji se mogu ponovno pojaviti.

Alge

Alge su dio organizma lišajeva i njihova prisutnost višestruko povećava mogućnost razvoja lišajeva. Alge često srećemo u okapima a tada se nalaze na mjestu koje svojom funkcijom ubrzava širenje algi na druge površine.
Redovitim čišćenjem i zaštitom svih površina sprječava se njihovo širenje i olakšava se čišćenje pri njihovoj ponovnoj pojavi.

Mahovina

Mahovine zbog svog primitivnog korijena imaju najinvazivnije djelovanje na razne vrste površina. Razaraju hidroizolaciju površina osobito krovova, a dolazi do truljenja, erozije i procurivanja.
Mahovina nastaje tako što se spore donesene vjetrom hvataju na organski element koji se nalazi na površinama. Organski element može biti lišće, pelud ili izmet ptica, mahovina razgrađuje organske tvari i širi se razarajući površinu.
Redovitim čišćenjem i zaštitom svih površina sprječava se njihovo širenje i olakšava se čišćenje pri njihovoj ponovnoj pojavi.

Unutarnje nečistoće

Poslovni prostori koji u svom radnom ciklusu stvaraju nanose raznih supstanci na radne površine postaju nesigurni za rad a time i opasni i mogu doprinijeti velikim poslovnim štetama.
Tako površine koje smo obložili radi estetike i funkcionalnosti gube vrlo brzo svoju funkciju a time i vrijednost.

Čiste, održavane površine stambenog ili poslovnog objekta pridonose ljepoti, funkcionalnosti a time i vrijednosti objekta.

Zaštita očišćenih površina impregnacijom spriječiti će veće prodiranje ponovnog nanosa nečistoća u oblogu i omogućiti očuvanje obloga. Čišćenje impregnacijom zaštićenih površina donosi manje troškove jer se čišćenje izvodi brže a očuvanje izvornog izgleda površine je očuvano.

Rezultati čišćenja impregniranih površina su bolji jer impregnacija sprječava prodor nečistoća dublje u materijal.

Površine koje nisu kvalitetno zaštićene impregnacijom često imaju veliko svojstvo upijanja nečistoća dublje u strukturu materijala.

Dobar primjer za to je proliveno crveno vino po kamenoj površini koja nije impregnirana. Takva kamena površina upiti će vino dublje u strukturu. Takvu onečišćenu površinu potrebno je uz čišćenje i restaurirati kako bi se dubinska mrlja prikrila i kako bi se vratio izvorni izgled površine.